RASPORED SVETIH MISA

 

Ponedjeljak – 11. siječnja

18:00 + Elvis Tkalec

Utorak – 12. siječnja

 7:30 + Nada Hrkač - za zahvalu

18:00 + Franjo Mikulić i roditelji

Srijeda – 13. siječnja

7:30 + Filip i Franca Gložinić i ob.

18:00 – Sveta misa na kolektivne nakane

Četvrtak – 14. siječnja

7:30 - za sretan porod

18:00 - za obraćenje jedne obitelji

Petak –15. siječnja

7:30 + Antun Matijašec

18:00 + Ana i Ilija Šimunović

Subota – 16. siječnja

7:30 + Branko Kunić i roditelji

18:00 - Kata i Mato Šimunović

2. Nedjelja kroz godinu - 17. siječnja

7:30 + Ivan i Josipa Geč

8:00 APATIJA

9:00 HRASTOVSKO

9:30 Za djecu

10:30 SELNIK

11:00 - Župna misa

18:00 + Ivan i Tomica Begonja

 

 

 

Trenutno aktivnih Gostiju: 423 


Designed by:
SiteGround web hosting Joomla Templates
©2010 Župa Presvetog Trojstva - Ludbreg |CMS: Joomla! | Base design: Siteground | Razvoj: Almahor Studio |
Župna crkva
Petak, 05 Veljača 2010 19:28

Od sakralnih objekata ludbreškog kraja župna crkva Presvetog Trojstva zauzima središnje mjesto. Sakralna građevina iz doba gotike koja se spominje u popisu župa Zagrebačke biskupije oblikovana je u vremenu od 1640.-1680.g u ranobaroknom stilu. O tome u "Umjetničkoj topografiji Ludbrega" Katarina Horvat-Levaj piše:

"To se može utvrditi u osnovnoj prostornoj organizaciji crkve s poligonalnim gotizirajućim svetištem poduprtim kontraforima, ranobaroknim brodovima, te renesansnim zvonikom sred pročelja. Iako bi svetište moglo nastati i na starijim gotičkim temeljima, njegov plitki poligonalni završetak tipičn je upravo za XVII stoljeće, nalazeći niz paralela u tadašnjim crkvama kontinentalne Hrvatske. Svetište je ujedno predstavljalo i najranije sagrađeni dio obnavljane ludbreške crkve,

s obzirom da je prema vizitacijama bilo već 1649.godine natkriveno, dok su u brodu tada bili dovršeni tek križni piloni za ošenje budućih svodova. Sami su svodovi, a posebno bačvasti sa susvodnicama u glavnom brodu i svetištu, takođeđr izrazito karakteristični za to stilsko razdoblje. Tom vremenu pripada i pročelni zvonik-kula, idući dominantni oblikovni element crkve. Naime, svojom masom i smještajem, re raščlambom vijencima i rastvaranjem prozorima-puškarnicama i završnim kamenim polukružnim biforama, uključuje se u niz srodnih zvonika XVII stoljeća, koji svoja fortifikacijska obilježja duguju, s jedne strane karakteru ipak još nesigurnog vremena, a s druge strane monumentalnome uzoru; renesansnome Alberthalovu zvoniku zagrebačke katedrale, sagrađenom 1646. godine.

Uz navedene arhitekstonske značajke crkve Presvetog Trojstav, karakteristične za vrijeme u kojem je podignuta, njezina dominantna tlocrtno-prostorna značajka, trobrodnost, posve je izuzetna. Naime, ne samo u razdoblju rane obnove kontinentalne Hrvatske nakon turskih razaranja, nego i prije u srednjem vijeku a i kasnije u baroku, trobrodne su župne crkve u tim krajevima vrlo rijetke. Iako bi se trobrodni tlocrt moga tumačiti utjecajem starijih struktura, najvjerojatnije je ipak riječ o proširenju jednobrodne gotičke crkve...zbog porasta značenja Ludbrega kao hodočasničkog središta, za koje je u to doba srednjovjekovna dvorska kapela postala premala.

Obilježja kasnobaroknog razdoblja nosi cinktor ludbreške župne crkve, podignut radi velike posjete hodočasnika 1779.g. Njegov arkadno rastvoren trijem, s toskanskim stupovima i segmentnim lukovima, nadsvođen je češkim kapama, a vanjski portali ukrašeni volutama i vijencima, izdignutim, zajedno sa segmentnim zabatima, iznad visine samog zida. Gradnjom toga trijema, hodočasnička župna crkva zadobila je efektan okvir, koji je ujedno pojačao i njezino urbanističko značenje na ključnoj poziciji u mjestu."