• Utorak - Subota 7.30 i 18.00 sati
Svaki prvi petak u mjesecu
• Euharistijsko klanjanje od 18:30 do 21:00
3. veljače 2019. - 4.NEDJELJA KROZ GODINU - Sv. Blaž
• 7.30: + Stanka(ž) Zember
• 9.00: Čukovec
• 9.30: ZA DJECU
• 11.00: ŽUPNA
4. veljače 2019. - Ponedjeljak - Veronika
• 18.00: + Ivka i Dragutin Jež i Vinko Grabarić
• 18.30: ZBORNO PJEVANJE
5. siječnja 2019. - Utorak - Sv. Agata
• 7.30: +vel. Maro Barišić
• 18. 00: + Marijan Petrović i čl. obit. i Barica Martinković
6. veljače 2019. - Srijeda - Pavao Miki, Doroteja
• 7.30: + Doriteja, Janko i Marija Pavlin
• 18.00: + Katica i Tomo Graguraš i čl. obit.
+ Apolonija i Ignac Novosel i čl. obit.
+ Zoran Havaić
+ Marija i Antun Gložinić
+ Željko Harambaša
+ Ivan Marjanović
+ Gregor Brcković
+ Štefanija Čižmešija
7. veljače 2019. - Četvrtak - Bl. Pio IX, papa
• 7.30: + Ana Cenkovčan
• 18.00: + Ivan Šmerek i Stjepan Horvat
8. Veljače 2019. - Petak - Jeronim, Emilijan
• 18.00: + Stjepan Ivančić
+ Ljubica Premec
9. veljače 2019. - Subota - Sv. Skolastika
• 7.30: + Stjepan i Marija Ledinko
• 18.00: + roditelji Horvat i čl. obit. Mlinarić
10. veljače 2019. - 5. NEDJELJA KROZ GODINU - Bl. Alojzije Stepinac
• 7.30: + Finika Sova i čl. obit.
• 9.30: DJEČJA
• 11.00: ŽUPNA
• 18.00: Devetnica G: Lurdskoj
Ludbreško svetište
Došašće - prodornost Božje tišine |
Duhovni kutak © vlč. S. Košćak i vlč. K. Kuhar |
Autor vlč. Silvio Košćak, župni vikar |
Petak, 27 Studeni 2015 10:32 |
Pred nama su četiri nedjelje došašća u kojem iščekujemo dolazak Spasitelja i Otkupitelja našega Isusa Krista. Mnoge će riječi bit izrečene u crkvama diljem naše Domovine, slavit će se svete mise, one koje naš narod zove „zornicama", s kojima sav puk želi, u simboličnom odricanju od sna, bdjeti i budno iščekivati dolazak Gospodina Isusa Krista. Njegov put do naših srdaca u svakom je vremenu bio različit. Naše svakodnevice pokazuju nam da Bog zaista sa svakim čovjekom ima poseban plan i da svakog do vječne domovine dovodi novim, još neutabanim stazama, a kao svjetlo na tom putu rasta do punine stoje vjera, ufanje i ljubav. Ima jedan "Božji put", "Božji način" ulaska u živote koji rijetko tko zamjećuje, a može ga se iščitati iz liturgijskog hoda vremena došašća, iz crkvenih i narodnih običaja. Riječ je o šutnji, o Božjoj tišini! Nasuprot te tišine stoji buka vladara ovoga svijeta, vladara poput Heroda koji u svojoj unutarnjoj raspršenosti, oholosti života, nastoje ubiti onoga za kojeg se govori da je budući Kralj, ne shvaćajući kako Dijete jednom mora zavladati s Križa, kako svi oni koji ga budu nasljedovali ponajprije moraju slijediti put Njegove muke i smrti, put koji je započeo svojim rođenjem, jer samo se tim putem može stići događaju uskrsnuća. Ulazak Boga u svijet, njegovo utjelovljenje i rođenje, stoje nasuprot čovjekova istjerivanja iz Raja, njegova prvobitnoga životnog prostora. Nasuprot umiranju koje ja tada za čovjeka započelo, stoji stvarnost vječne domovine prema kojoj nas Novorođeni vodi. Nasuprot muke i besmisla u ljudskom životu stoje nebrojene mogućnosti ostvarivanja jedinstva s Bogom u svetosti života. Božjim ulaskom u našu svakodnevicu na jedan sasvim nov način, omogućen je sasvim nov odnos Boga i stvorenja. U tom započetom, obnovljenom i skladnom hodu Boga i čovjeka možemo pronaći smisao slavljenja došašća. Smisao mu pronalazimo i u produbljivanju vlastite nutrine, tišine u njoj, oslanjajući se na neizmjernu Božju tišinu u kojoj sav naš život ulazi u sklad i zajedništvo Ljubavi.
Naposljetku, Božja tišina koja obavija slavlje došašća, kao i ulazak u tu tišinu, neprestano nas potiče na unutarnje čišćenje. Smisao takvog slavljenja došašća izrazio je u svom djelu "Dogma i navještaj" Joseph Ratzinger, sadašnji papa emeritus Benedikt XVI.: "Slaviti došašće znači ... oživjeti u sebi skrivenu Božju prisutnost. To se događa kada idemo putem obraćenja, promjene mišljenja, kada se oslobodimo vidljivoga i postanemo slobodni za nevidljivo. Idući tim putem, u stanju smo vidjeti čudo milosti i naučiti da za čovjeka i za svijet na može postojati čistija radost od milosti koja se pojavila u Kristu. Svijet nije bezizgledan mehanizam muke i patnje, nego svu nevolju svijeta preobražava milosrdna Božja ljubav, poduhvaća je i pobjeđuje opraštajuća i spasavajuća naklonost našega Boga. Tko tako slavi došašće, s pravom će moći i smjeti govoriti o radosnom, svetom i milosnom božićnom vremenu. I znat će koliko se u toj rečenici krije mnogo više istine nego što to mogu vjerovati i naslutiti oni za koje je Božić samo romantičan osjećaj ili neka vrsta pojednostavljene karnevalske zabave." |