RASPORED SV. MISA:
• Utorak - Subota 7.30 i 18.00 sati
Svaki prvi petak u mjesecu
• Euharistijsko klanjanje od 18:30 do 21:00

8. srpnja - 14. NEDJELJA KROZ GODINU

• 7.00: + Božidar Fučkar i roditelje
• 8.30: Hrastovsko
• 10.00: ŽUPNA

9. srpnja - Ponedjeljak - Bl. Marija od Propetog Isusa Petković

• 19.00: + Makar Ivan i Josip

10. srpnja - Utorak - Viktorija

• 19.00: + Na čast sv. Krvi

11. srpnja - Srijeda - Sv. Benedikt, zaštitinik Europe

• 19.00: + Stjepan, Marija i Anica Frančić
+ Rozalija Prišlić, Ivan Jalševec, Ana i Ivan Buljan
+ Goran Šoković
+ Terezija Kranjčec
+ Slavko i Marija Škorjanec
+ Franjo i Štefanija Kovaček
+ Branko Balažinec i rod.
- na nakanu

12. srpnja - Četvrtak - Hilarije

• 19.00: + iz ob. Zlatka, Josipa i Terezije Vrbanić

13. srpnja - Petak - Majka Božja Bistrička

• 9.00: Sigetec u kapeli
• 19.00: + Franjo Herceg

14. srpnja - Subota - Sv. Kamilo de Lellis

• 19.00: Ivan, Štefanija i Vjekoslav Prebegović

15. srpnja - 15. NEDJELJA KROZ GODINU

• 7.00: Krunoslav Vuković
• 9.00: ŽUPNA
• 10.30: Proštenje u Sigecu

 

 

 

 

Trenutno aktivnih Gostiju: 113 


Designed by:
SiteGround web hosting Joomla Templates

Kapela dvorca Batthyany
Petak, 12 Veljača 2010 20:34

O arhitektonskom izgledu mjesta u kojem se po predaji dogodilo Čudo pretvorbe danas se ništa pouzdano ne zna, osim da se nalazila u kvadratičnoj kuli. Cijeli prostor ludbreške utvrde doživio je radikalnu promjenu u sklopu preobrazbe u raskošni barokni dovrac. Tako je 1745. počela, a 1753. dovršena izvedba nove dvorske kapele Čudotvorne Krvi. O tome Katarina Horvat Levaj piše:

"... svojom prostornom koncepcijom unosi, ne samo nove barokne oblike u graditeljstvo tog područja, nego, štoviše, osbujnošću i kvalitetom znatno nadmašuje okvire lokalnog značenja. Iako je riječ o adaptaciji starije kapele- mjestu događaja i štovanja Čuda Krvi Kristove, smještene u srednjovjekovnoj kuli, navedenom barokizacijom ostvaren je posve originalan spomenik, koji nalazi tek rijetke paralele u Hrvatskoj. Naime, prostor u kvadratičnoj kuli pretvoren je u svetište nadsvođeno kupolom na pandantivima i rastvoreno feudalnom emporom iz glavne dvorane na koje se nadovezuje novooblikovani pravokutni brod, nadsvođen sa tri polja kupolastih svodova. Odnos broda i svetišta odražava baroknu dinamiku, a ograničenost interijera potencirana je i oblim nišama, izvedenim poput bočnih kapela u širini svakog traveja. Prava slika o vrijednosti toga prostora koji projektitra Joseph Hueber iz Graza dobiva se ako se zna da je nastao istovremeno s isusovačkom kapelom Sv. Franje Ksaverskog u Zagrebu, poznatom kao prvom sakralnom građevinom u sjevernoj Hrvatskoj s kupolom nad svetištem."

Godine 1753 kapelu je baroknim freskama oslikao Michael Peck iz Kaniže. Kapela je prema pisanju Marije Winter imala vrlo raskošan barokni namještaj i nekoliko oltara. Nad glavnim oltarom bilo je veliko raspelo izrezano iz jednog komada drveta u naravnoj veličini. Kapela se povremeno koristila sve do završetka II svjetskog rata kada je potpuno devastirana. Uništeni su i razbijeni oltari i samo raspelo spaljeno, klupe što su spadale među najljepši barokni namještaj u Hrvatskoj- iscijepane, a zid premazan vapnom.