RASPORED SV. MISA:
• Utorak - Subota 7.30 i 18.00 sati
Svaki prvi petak u mjesecu
• Euharistijsko klanjanje od 18:30 do 21:00

19. svibnja 2019. - PETA VAZMENA NEDJELJA

• 7.30: + Ivan Mikulinjak
• 8.00: Apatija
• 9.00: Globočec
• 9.30: ZA DJECU
• 11.00 Hrastovsko
• 11.00: ŽUPNA
• 18.30: Svibanjska pobožnost

20. svibnja 2019. - Ponedjeljak - Sv. Bernardin

• 19.00: + Ivan, Anka i Vlado Brlek
• 19.30: ZBORNO PJEVANJE

21. svibnja 2019. - Utorak - Zdravko

• 7.30: + Franca Gložinić
• 19.00: + Ivan Rog, Ivanka i Bartol Skupnjak

22. svibnja 2019. - Srijeda - Jelena

• 7.30: + Ivan Namjesnik
• 19.00: + Stanko Barbarić
+ Martin i Neda Kalembić
+ Vitomir Pavičić; + Ivan Habrka
+ Mijo Međimurec; Franca Gložinić
+ Zlatija Jurčec, Jerolim Rukavina i Mato Aračić

23. svibnja 2019. - Četvrtak - Želimir

• 7.30: +
• 19.00: + Josip Špoljarić

24. svibnja 2019. - Petak - Marija Pomočnica

• 7.30: +
• 16.30: Ispovijed Prvopričesnika
• 19.00: + Štefa Havaić

25. svibnja 2019. - Subota - Grgur

• 7.30: + Stanko Barbarić
• 19.00:

26. svibnja 2019. - ŠESTA VAZMENA NEDJELJA

• 7.00: + Tonka i Gabrijel Stubičar
• 9.00: PRVA PRIČEST
• 11.00: ŽUPNA
• 18.30: Svibanjska pobožnost

 

 

 

 

Trenutno aktivnih Gostiju: 88 


Designed by:
SiteGround web hosting Joomla Templates

Kapela Majke Božje Žalosne
Petak, 05 Veljača 2010 19:30

Nedaleko od starog mosta na rijeci Bednji nalazi se kapela Majke Božje Žalosne. U narodu je ostala priča da je kapelu izgradio plemić na mjestu gdje je nekad stajao pil s kipom Majke Božje Žalosne.

O tome Marija Winter piše:

"Građena je u vrijeme župnika Ivana Severa. Originalni dokument o gradnji umetnut je u kuglu ispod križa na tornju. Pronašao ga je limar Petar Gregel iz Varaždina, kad je 1. rujna 1867. popravljao toranj je je o tome ostavio na istome mjestu pismo ovoga sadržaja: „Kapelica ova postoji polak pisma koje smo našli u jabuci, kad su ju dole skinuli, više od sto godina. U ovom starom pismu nalazimo da je na mjestu gdje je sada kapelica bio samo pil Bl. Dj. Marije žalosne kojeg je puk iz pobožnosti postavio , nu domaći župnik Filip Sever počeo je godine 1762 troškom puka i gospočije ludbreške rečenu kapelicu graditi, a godine 1769 dade limom toranj pokriti, koji je i onda izgledao kao ovaj sada, ter od onoga vremena utičeju se vjerni kršćani Bl. Dj. Mariji Sedam Žalosti... Vlasnik imanja bio je u vrijeme gradnje Ludovik I Batthyany, ali ga je već prepustio sinu Adamu II, nekadašnjem namjesniku banske časti, te je uz njegovu pomoć ova skladna građevina dovršena..."

U njoj je, piše Katarina Horvat Levaj u "Umjetničkoj topografiji Ludbrega", ostvarena "veća cjelovitost baroknog prostora... Lagano izdužena kvadratična lađa nadsvođena sa jednim poljem kupolastog svoda, a u uglovima uz pročelni zid, kao i na spoju s apsidom pod kalotom, izvedeni su pilastri konkavnih ploha, dok su izvana svi uglovi meko konveksno zaobljeni... U ranom XIX stoljeću ova kapela dobiva zidani zvonik, prigrađen uz prvotno pročelje i proširen trijemom u prizemlju ispred kojeg se formira novo kulisno pročelje , raščlanjeno lezenama te zaključeno oblim zabatom i volutama. "

"Danas svetište kapele ispunjava oveći drveni oltar u stilu historizma. Lijepo komponirani retabl s oznakama neobaroka ima naglašeni centralni dio s velikom nišom za kip Žalosne Marije s mrtvim sinom u krilu i do nje kaneliranevitke stupove koji nose vijenac s fragmentima trokutastoga zabata. Volutne konzole koje proširuju predelu nose niže i uže bočne dijelove retabla, u nišama kojih stoje anđeli. Tabernakul i ornamentirani antependij zaokružuju stilsku cjelinu. Kipar oltara nije poznat, ali je moguće da potječe iz tirolske radionice F. Schmalzla." (Doris Baričević: Umjetnička topografija Ludbrega, str.228)