RASPORED SV. MISA:
• Utorak - Subota 7.30 i 18.00 sati
Svaki prvi petak u mjesecu
• Euharistijsko klanjanje od 18:30 do 21:00

17.ožujak 2019. - Druga KORIZMENA NEDJELJA PAČISTA

• 7.30: + Vladimir Pepelko
• 8.15: Apatija
• 9.00: Globočec
• 9.30: ZA DJECU
• 11.00: Hrastovsko
• 11.00: ŽUPNA
• 16.00: Križni put

18. ožujka 2019. - Ponedjeljak - Ćiril Jeruzalemski

• 18.30: + Josip i Ivan Makar
• 18.30: Zborno pjevanje

19. ožujka 2019. - Utorak - SV. JOSIP

• 7.30: + čl. obit. Havaić i Seničar
• 9.30: Čukovec
• 10.30: ŽUPNA
• 18.30: + Josip Crnković

20. ožujka 2019. - Srijeda - Klaudija

7.30:
• 18. 30: + Josip Kuzman i roditelji
+ Tomo i Josipa ( ž ) Novota
+ Štefica i Petar Brkić i obitelj
+ Mladen, Ivan i Marija Havaić
+ Katica i Dragutin Kovač, Štefanija Jadanić i članovi obitelji Jadanić i Gotić
+ mon. Branko Ivandija i Vladimir Stamičar
+ Štefica Murić
• Za zdravlje Katice Sušnić

21.ožujka 2019. - Četvrtak - Kristijan

• 7.30: + Ivan Rog
• 18.30: + Đuro Pokos
• 18.30 Zborno pjevanje

22. ožujka 2019. - Petak - Oktavijan

• 7.30: Za duše za koje nitko ne moli
• 16.00: Križni put i misa + Barica i Ivan Modrić

23. ožujka 2019. - Subota - Oton

• 7.30: + Bojana Šoltić i čl. obitelji Kerstner
• 18.30: + Marija i Đuro Margić

24. ožujka 2019. - TREĆA KORIZMENA NEDJELJA

• 7.30: + članovi obitelji Makar , Brlek i Jež
• 8.00: Selnik
• 9.30: DJEČJA
• 11.00: Hrastovsko
• 11.00: ŽUPNA
• 16.00: Križni put

 

 

 

 

Trenutno aktivnih Gostiju: 64 


Designed by:
SiteGround web hosting Joomla Templates

Kapela Majke Božje Žalosne
Petak, 05 Veljača 2010 19:30

Nedaleko od starog mosta na rijeci Bednji nalazi se kapela Majke Božje Žalosne. U narodu je ostala priča da je kapelu izgradio plemić na mjestu gdje je nekad stajao pil s kipom Majke Božje Žalosne.

O tome Marija Winter piše:

"Građena je u vrijeme župnika Ivana Severa. Originalni dokument o gradnji umetnut je u kuglu ispod križa na tornju. Pronašao ga je limar Petar Gregel iz Varaždina, kad je 1. rujna 1867. popravljao toranj je je o tome ostavio na istome mjestu pismo ovoga sadržaja: „Kapelica ova postoji polak pisma koje smo našli u jabuci, kad su ju dole skinuli, više od sto godina. U ovom starom pismu nalazimo da je na mjestu gdje je sada kapelica bio samo pil Bl. Dj. Marije žalosne kojeg je puk iz pobožnosti postavio , nu domaći župnik Filip Sever počeo je godine 1762 troškom puka i gospočije ludbreške rečenu kapelicu graditi, a godine 1769 dade limom toranj pokriti, koji je i onda izgledao kao ovaj sada, ter od onoga vremena utičeju se vjerni kršćani Bl. Dj. Mariji Sedam Žalosti... Vlasnik imanja bio je u vrijeme gradnje Ludovik I Batthyany, ali ga je već prepustio sinu Adamu II, nekadašnjem namjesniku banske časti, te je uz njegovu pomoć ova skladna građevina dovršena..."

U njoj je, piše Katarina Horvat Levaj u "Umjetničkoj topografiji Ludbrega", ostvarena "veća cjelovitost baroknog prostora... Lagano izdužena kvadratična lađa nadsvođena sa jednim poljem kupolastog svoda, a u uglovima uz pročelni zid, kao i na spoju s apsidom pod kalotom, izvedeni su pilastri konkavnih ploha, dok su izvana svi uglovi meko konveksno zaobljeni... U ranom XIX stoljeću ova kapela dobiva zidani zvonik, prigrađen uz prvotno pročelje i proširen trijemom u prizemlju ispred kojeg se formira novo kulisno pročelje , raščlanjeno lezenama te zaključeno oblim zabatom i volutama. "

"Danas svetište kapele ispunjava oveći drveni oltar u stilu historizma. Lijepo komponirani retabl s oznakama neobaroka ima naglašeni centralni dio s velikom nišom za kip Žalosne Marije s mrtvim sinom u krilu i do nje kaneliranevitke stupove koji nose vijenac s fragmentima trokutastoga zabata. Volutne konzole koje proširuju predelu nose niže i uže bočne dijelove retabla, u nišama kojih stoje anđeli. Tabernakul i ornamentirani antependij zaokružuju stilsku cjelinu. Kipar oltara nije poznat, ali je moguće da potječe iz tirolske radionice F. Schmalzla." (Doris Baričević: Umjetnička topografija Ludbrega, str.228)