RASPORED SV. MISA:
• Utorak - Subota 7.30 i 18.00 sati
Svaki prvi petak u mjesecu
• Euharistijsko klanjanje od 18:30 do 21:00

8. srpnja - 14. NEDJELJA KROZ GODINU

• 7.00: + Božidar Fučkar i roditelje
• 8.30: Hrastovsko
• 10.00: ŽUPNA

9. srpnja - Ponedjeljak - Bl. Marija od Propetog Isusa Petković

• 19.00: + Makar Ivan i Josip

10. srpnja - Utorak - Viktorija

• 19.00: + Na čast sv. Krvi

11. srpnja - Srijeda - Sv. Benedikt, zaštitinik Europe

• 19.00: + Stjepan, Marija i Anica Frančić
+ Rozalija Prišlić, Ivan Jalševec, Ana i Ivan Buljan
+ Goran Šoković
+ Terezija Kranjčec
+ Slavko i Marija Škorjanec
+ Franjo i Štefanija Kovaček
+ Branko Balažinec i rod.
- na nakanu

12. srpnja - Četvrtak - Hilarije

• 19.00: + iz ob. Zlatka, Josipa i Terezije Vrbanić

13. srpnja - Petak - Majka Božja Bistrička

• 9.00: Sigetec u kapeli
• 19.00: + Franjo Herceg

14. srpnja - Subota - Sv. Kamilo de Lellis

• 19.00: Ivan, Štefanija i Vjekoslav Prebegović

15. srpnja - 15. NEDJELJA KROZ GODINU

• 7.00: Krunoslav Vuković
• 9.00: ŽUPNA
• 10.30: Proštenje u Sigecu

 

 

 

 

Trenutno aktivnih Gostiju: 116 


Designed by:
SiteGround web hosting Joomla Templates

Župna crkva
Petak, 05 Veljača 2010 19:28

Od sakralnih objekata ludbreškog kraja župna crkva Presvetog Trojstva zauzima središnje mjesto. Sakralna građevina iz doba gotike koja se spominje u popisu župa Zagrebačke biskupije oblikovana je u vremenu od 1640.-1680.g u ranobaroknom stilu. O tome u "Umjetničkoj topografiji Ludbrega" Katarina Horvat-Levaj piše:

"To se može utvrditi u osnovnoj prostornoj organizaciji crkve s poligonalnim gotizirajućim svetištem poduprtim kontraforima, ranobaroknim brodovima, te renesansnim zvonikom sred pročelja. Iako bi svetište moglo nastati i na starijim gotičkim temeljima, njegov plitki poligonalni završetak tipičn je upravo za XVII stoljeće, nalazeći niz paralela u tadašnjim crkvama kontinentalne Hrvatske. Svetište je ujedno predstavljalo i najranije sagrađeni dio obnavljane ludbreške crkve,

s obzirom da je prema vizitacijama bilo već 1649.godine natkriveno, dok su u brodu tada bili dovršeni tek križni piloni za ošenje budućih svodova. Sami su svodovi, a posebno bačvasti sa susvodnicama u glavnom brodu i svetištu, takođeđr izrazito karakteristični za to stilsko razdoblje. Tom vremenu pripada i pročelni zvonik-kula, idući dominantni oblikovni element crkve. Naime, svojom masom i smještajem, re raščlambom vijencima i rastvaranjem prozorima-puškarnicama i završnim kamenim polukružnim biforama, uključuje se u niz srodnih zvonika XVII stoljeća, koji svoja fortifikacijska obilježja duguju, s jedne strane karakteru ipak još nesigurnog vremena, a s druge strane monumentalnome uzoru; renesansnome Alberthalovu zvoniku zagrebačke katedrale, sagrađenom 1646. godine.

Uz navedene arhitekstonske značajke crkve Presvetog Trojstav, karakteristične za vrijeme u kojem je podignuta, njezina dominantna tlocrtno-prostorna značajka, trobrodnost, posve je izuzetna. Naime, ne samo u razdoblju rane obnove kontinentalne Hrvatske nakon turskih razaranja, nego i prije u srednjem vijeku a i kasnije u baroku, trobrodne su župne crkve u tim krajevima vrlo rijetke. Iako bi se trobrodni tlocrt moga tumačiti utjecajem starijih struktura, najvjerojatnije je ipak riječ o proširenju jednobrodne gotičke crkve...zbog porasta značenja Ludbrega kao hodočasničkog središta, za koje je u to doba srednjovjekovna dvorska kapela postala premala.

Obilježja kasnobaroknog razdoblja nosi cinktor ludbreške župne crkve, podignut radi velike posjete hodočasnika 1779.g. Njegov arkadno rastvoren trijem, s toskanskim stupovima i segmentnim lukovima, nadsvođen je češkim kapama, a vanjski portali ukrašeni volutama i vijencima, izdignutim, zajedno sa segmentnim zabatima, iznad visine samog zida. Gradnjom toga trijema, hodočasnička župna crkva zadobila je efektan okvir, koji je ujedno pojačao i njezino urbanističko značenje na ključnoj poziciji u mjestu."