RASPORED SV. MISA:
• Utorak - Subota 7.30 i 18.00 sati
Svaki prvi petak u mjesecu
• Euharistijsko klanjanje od 18:30 do 21:00

18. veljače 2018. - 1. KORIZMENA NEDJELJA - ČISTA

• 7.30: + Nevenka i Antun Denačić
• 8.15: Apatija
• 9.00: Globočec
• 9.30: ZA DJECU
• 10.45: Selnik
• 11.00: ŽUPNA
• 16.00: Križni put, - mole učenici 6. Razreda, Večernja, Blagoslov
• 17.00: Sastanak Župnog viječe

19. veljače 2018. - Ponedjeljak - Konrad, Ratko

• 18.00: + Ivan Vincetić
• 18.30: Zborno pjevanje

20. veljače 2018. - Utorak - Leon

• 7.30: +Ivan i Dragica Kokanović
• 18.00: Anđela, Antonija i Josip Zlatar

21. veljače 2018. - Srijeda - Sv. Petar Damjani

7.30:
• 18. 00: + Božidar Dodlek; + Slavica Runjak;
+ Luka Kain; +Željko Harambaša
+ iz obitelji Dolovski, Premec i Mužic;
+ Marijan Tretinjak; + Roko Bulić;
+ Nada Pokos
• Krvi Kristovoj na nakanu

22. veljače 2018. - Četvrtak - Katedra sv. Petra

• 7.30:
• 18.00: + Dragica i Aleksa Kovačić

23. veljače 2018. - Petak - Polikarp

• 7.30:
• 15.30: Križni put i sv. misa
+ Emilijan, Terezija i Stanko Kosir

24. veljače 2018. - Subota - Goran Kvatre

• 7.30: + Petar, Kata, Ivan i Josip Novota
+ Martin Pokos

25. veljače 2018. - 2. KORIZMENA NEDJELJA - PAČISTA

• 7.30: + Dragutin i Antun Makar
• 8.15: Apatija
• 9.15: Lud. Vinogradi
• 9.30: ZA DJECU
• 10.45: Hrastovsko
• 11.00: ŽUPNA
• 15.30: Križni put

 

 

 

 

Trenutno aktivnih Gostiju: 101 


Designed by:
SiteGround web hosting Joomla Templates

Župna crkva
Petak, 05 Veljača 2010 19:28

Od sakralnih objekata ludbreškog kraja župna crkva Presvetog Trojstva zauzima središnje mjesto. Sakralna građevina iz doba gotike koja se spominje u popisu župa Zagrebačke biskupije oblikovana je u vremenu od 1640.-1680.g u ranobaroknom stilu. O tome u "Umjetničkoj topografiji Ludbrega" Katarina Horvat-Levaj piše:

"To se može utvrditi u osnovnoj prostornoj organizaciji crkve s poligonalnim gotizirajućim svetištem poduprtim kontraforima, ranobaroknim brodovima, te renesansnim zvonikom sred pročelja. Iako bi svetište moglo nastati i na starijim gotičkim temeljima, njegov plitki poligonalni završetak tipičn je upravo za XVII stoljeće, nalazeći niz paralela u tadašnjim crkvama kontinentalne Hrvatske. Svetište je ujedno predstavljalo i najranije sagrađeni dio obnavljane ludbreške crkve,

s obzirom da je prema vizitacijama bilo već 1649.godine natkriveno, dok su u brodu tada bili dovršeni tek križni piloni za ošenje budućih svodova. Sami su svodovi, a posebno bačvasti sa susvodnicama u glavnom brodu i svetištu, takođeđr izrazito karakteristični za to stilsko razdoblje. Tom vremenu pripada i pročelni zvonik-kula, idući dominantni oblikovni element crkve. Naime, svojom masom i smještajem, re raščlambom vijencima i rastvaranjem prozorima-puškarnicama i završnim kamenim polukružnim biforama, uključuje se u niz srodnih zvonika XVII stoljeća, koji svoja fortifikacijska obilježja duguju, s jedne strane karakteru ipak još nesigurnog vremena, a s druge strane monumentalnome uzoru; renesansnome Alberthalovu zvoniku zagrebačke katedrale, sagrađenom 1646. godine.

Uz navedene arhitekstonske značajke crkve Presvetog Trojstav, karakteristične za vrijeme u kojem je podignuta, njezina dominantna tlocrtno-prostorna značajka, trobrodnost, posve je izuzetna. Naime, ne samo u razdoblju rane obnove kontinentalne Hrvatske nakon turskih razaranja, nego i prije u srednjem vijeku a i kasnije u baroku, trobrodne su župne crkve u tim krajevima vrlo rijetke. Iako bi se trobrodni tlocrt moga tumačiti utjecajem starijih struktura, najvjerojatnije je ipak riječ o proširenju jednobrodne gotičke crkve...zbog porasta značenja Ludbrega kao hodočasničkog središta, za koje je u to doba srednjovjekovna dvorska kapela postala premala.

Obilježja kasnobaroknog razdoblja nosi cinktor ludbreške župne crkve, podignut radi velike posjete hodočasnika 1779.g. Njegov arkadno rastvoren trijem, s toskanskim stupovima i segmentnim lukovima, nadsvođen je češkim kapama, a vanjski portali ukrašeni volutama i vijencima, izdignutim, zajedno sa segmentnim zabatima, iznad visine samog zida. Gradnjom toga trijema, hodočasnička župna crkva zadobila je efektan okvir, koji je ujedno pojačao i njezino urbanističko značenje na ključnoj poziciji u mjestu."