RASPORED SV. MISA:
• Utorak - Subota 7.30 i 18.00 sati
Svaki prvi petak u mjesecu
• Euharistijsko klanjanje od 18:30 do 21:00

17.ožujak 2019. - Druga KORIZMENA NEDJELJA PAČISTA

• 7.30: + Vladimir Pepelko
• 8.15: Apatija
• 9.00: Globočec
• 9.30: ZA DJECU
• 11.00: Hrastovsko
• 11.00: ŽUPNA
• 16.00: Križni put

18. ožujka 2019. - Ponedjeljak - Ćiril Jeruzalemski

• 18.30: + Josip i Ivan Makar
• 18.30: Zborno pjevanje

19. ožujka 2019. - Utorak - SV. JOSIP

• 7.30: + čl. obit. Havaić i Seničar
• 9.30: Čukovec
• 10.30: ŽUPNA
• 18.30: + Josip Crnković

20. ožujka 2019. - Srijeda - Klaudija

7.30:
• 18. 30: + Josip Kuzman i roditelji
+ Tomo i Josipa ( ž ) Novota
+ Štefica i Petar Brkić i obitelj
+ Mladen, Ivan i Marija Havaić
+ Katica i Dragutin Kovač, Štefanija Jadanić i članovi obitelji Jadanić i Gotić
+ mon. Branko Ivandija i Vladimir Stamičar
+ Štefica Murić
• Za zdravlje Katice Sušnić

21.ožujka 2019. - Četvrtak - Kristijan

• 7.30: + Ivan Rog
• 18.30: + Đuro Pokos
• 18.30 Zborno pjevanje

22. ožujka 2019. - Petak - Oktavijan

• 7.30: Za duše za koje nitko ne moli
• 16.00: Križni put i misa + Barica i Ivan Modrić

23. ožujka 2019. - Subota - Oton

• 7.30: + Bojana Šoltić i čl. obitelji Kerstner
• 18.30: + Marija i Đuro Margić

24. ožujka 2019. - TREĆA KORIZMENA NEDJELJA

• 7.30: + članovi obitelji Makar , Brlek i Jež
• 8.00: Selnik
• 9.30: DJEČJA
• 11.00: Hrastovsko
• 11.00: ŽUPNA
• 16.00: Križni put

 

 

 

 

Trenutno aktivnih Gostiju: 78 


Designed by:
SiteGround web hosting Joomla Templates

Župna crkva
Petak, 05 Veljača 2010 19:28

Od sakralnih objekata ludbreškog kraja župna crkva Presvetog Trojstva zauzima središnje mjesto. Sakralna građevina iz doba gotike koja se spominje u popisu župa Zagrebačke biskupije oblikovana je u vremenu od 1640.-1680.g u ranobaroknom stilu. O tome u "Umjetničkoj topografiji Ludbrega" Katarina Horvat-Levaj piše:

"To se može utvrditi u osnovnoj prostornoj organizaciji crkve s poligonalnim gotizirajućim svetištem poduprtim kontraforima, ranobaroknim brodovima, te renesansnim zvonikom sred pročelja. Iako bi svetište moglo nastati i na starijim gotičkim temeljima, njegov plitki poligonalni završetak tipičn je upravo za XVII stoljeće, nalazeći niz paralela u tadašnjim crkvama kontinentalne Hrvatske. Svetište je ujedno predstavljalo i najranije sagrađeni dio obnavljane ludbreške crkve,

s obzirom da je prema vizitacijama bilo već 1649.godine natkriveno, dok su u brodu tada bili dovršeni tek križni piloni za ošenje budućih svodova. Sami su svodovi, a posebno bačvasti sa susvodnicama u glavnom brodu i svetištu, takođeđr izrazito karakteristični za to stilsko razdoblje. Tom vremenu pripada i pročelni zvonik-kula, idući dominantni oblikovni element crkve. Naime, svojom masom i smještajem, re raščlambom vijencima i rastvaranjem prozorima-puškarnicama i završnim kamenim polukružnim biforama, uključuje se u niz srodnih zvonika XVII stoljeća, koji svoja fortifikacijska obilježja duguju, s jedne strane karakteru ipak još nesigurnog vremena, a s druge strane monumentalnome uzoru; renesansnome Alberthalovu zvoniku zagrebačke katedrale, sagrađenom 1646. godine.

Uz navedene arhitekstonske značajke crkve Presvetog Trojstav, karakteristične za vrijeme u kojem je podignuta, njezina dominantna tlocrtno-prostorna značajka, trobrodnost, posve je izuzetna. Naime, ne samo u razdoblju rane obnove kontinentalne Hrvatske nakon turskih razaranja, nego i prije u srednjem vijeku a i kasnije u baroku, trobrodne su župne crkve u tim krajevima vrlo rijetke. Iako bi se trobrodni tlocrt moga tumačiti utjecajem starijih struktura, najvjerojatnije je ipak riječ o proširenju jednobrodne gotičke crkve...zbog porasta značenja Ludbrega kao hodočasničkog središta, za koje je u to doba srednjovjekovna dvorska kapela postala premala.

Obilježja kasnobaroknog razdoblja nosi cinktor ludbreške župne crkve, podignut radi velike posjete hodočasnika 1779.g. Njegov arkadno rastvoren trijem, s toskanskim stupovima i segmentnim lukovima, nadsvođen je češkim kapama, a vanjski portali ukrašeni volutama i vijencima, izdignutim, zajedno sa segmentnim zabatima, iznad visine samog zida. Gradnjom toga trijema, hodočasnička župna crkva zadobila je efektan okvir, koji je ujedno pojačao i njezino urbanističko značenje na ključnoj poziciji u mjestu."