"Godine gospodnje 1993 za vrijeme ponitifikata pape Ivana Pavla II , nadbiskupa zagrebačkog Franje kardinala Kuharića, predsjednika Repubilke Hrvatske dr. Franje Tuđmana, predsjednika Hrvatskoga sabora Stipe Mesića, župnika ludbreškog vlč. Josipa Đurkana, uz zalaganje župljana ludbreške župe, radnika i predvodnika ludbreških radnih organizacija, a nakon 254 godine od izrečenog zavjeta Hrvatskog sabora u gradu Varaždinu, daruje Crkva ludbreškoga kraja ovo Svetište sa Zavjetnom kapelom u čast Predragocjene Krvi Isusove svome hrvatskom narodu, koji je nakon mnogih stoljeća ostvario svoju samostalnu državu, na duhovnu korist i trajan spomen.
Zavjetna kapelica i 14 postaja Križnoga puta grade se na zemljištu koje je u tu namjenu poklonila općina Ludbreg, a koje se nalazi na lokaciji zavnoj "Loke" u blizini ludbreškoga vlastelinskog dvorca i kapelice sv. Križa, u kojoj se davne godine 1411 zbilo čudo pojavljivanja Krvi Isusove.
Ovim pothvatom želimo izvršiti zavjet, koji je Hrvatski sabor na svom zasjedanju u Varaždinu 15 prosinca 1739. g. dao obraćajući se Isusu Kristu i njegovoj svetoj Krvi, kako bi otklonila pošast kuge koja je harala u selima mosalvačkoga kraja.
Skrb i poslove oko gradnje vodi građevni odbor koji je sastavljen od 14 članova na čelu sa župnikom. U dosadašnjem radu napose su se istakli svojim zauzimanjem mr. Franjo Križanić, načelnik općine Ludbreg te g. Krunoslav Horvat, Ivan Božić, Stjepan Kain, Dragutin Gložinić i Ignac Makar.
Od dobrotvora i darovatelja do sada su se istakli u svojoj velikodušnoj pomoći Zdravko i Marinka Požgaj iz Velikog Bukovca, ciglana Ludbreg, poduzeće Polet Ludbreg, Bednja, Razvitak, Oprema-strojevi, Olkon, Elektra Koprivnica, Belupo-Podravka iz Ludbrega, SOIH Selnik, Krešimir Rak, Marija Magić, Sestre milosrdnice iz Zagreba, te ostali vjernici i štovatelji Predragocjene Krvi Isusove.
Idejni i izvedbeni projekt izradilo je poduzeće "COD" iz Koprivnice s arhitektima Zlatkom Filipovićem i Mirkom Patrčevićem. Radove na postavljanju temelja vrši Građevinski inžinjering zastupan po g. Mati Hanžeku iz Varaždina.
Ovaj kamen temeljac budućeg Svetišta blagosivlje na dan proštenja tzv. Svete subote, dana 4. rujna 1993. msgr. Juraj Jezerinac, pomoćni biskup zagrebački, uz nazočnost 80 svećenika i velikog broja hodočasnika koji su hodočastili u Svetište.
Ovo Svetište i Zavjetna kapelica o kojoj su razmišljali mnogi hrvatski domoljubi i svečenici, napose uoči II svjetskoga rata, konačno se počelo graditi. Gradi se Bogu na slavu, Svetoj Krvi Isusovoj na čast, nama djelatnicima na trajan spomen, a svim pobožnim vjernicima koji će u budućim vjekovima dolaziti u ovo Svetište, na veliku duhovnu korist.
Članovi građevnog odbora za izgradnju Svetišta: mr. Franjo Križanić, načelnik općine Ludbreg, Josip Mlinarić, Sigetec, Ignac Makar, Sigetec, Ivan Božić, građevni tehničar Selnik, Stjepan Kain, Selnik, Josip Štabi, Čukovec, Dragutin Gložinić, inž. Strojarstva, Ludbreg, Krunoslav Horvat, službenik, Ludbreg, Josip Rajh, dipl. Arh. Ludbreg, Antun Kozulić, građevinar, Miro Požgaj, Hrastovsko, vlč. Josip Đurkan, župnik i voditelj Svetišta Ludbreg.
U Ludbregu, dana četvrtog rujna, godine Gospodnje 1993.
